SVETA MISA

Dostojno sudjelovanje u Žrtvi svete mise

među svim je djelima,

kojima Bogu služimo,

najsvetije, najuzvišenije i Bogu najmilije;

zbog toga ono mora biti za kršćanina

najvažnije djelo dana.

 

Liturgijska slavlja u Karmelskoj crkvi Svetoga Stjepana kralja

ravnaju se prema:

OPĆEM KALENDARU CRKVE

VLASTITOM KALENDARU SUBOTIČKE BISKUPIJE

VLASTITOM KALENDARU REDA BLAŽENE DJEVICE MARIJE OD GORE KARMELA

 

 

 

 

Gerardovo 2019.

Radio Marija Srbije – Kršćanski glas u vašoj kući!

Subotica 90.7 MHz Sombor 95.7 MHz Novi Sad 90.0 MHz Niš 102.7 MHz Vrdnik 88,4 MH ili na internet stranci.

24. 06. 2019., 17:30 h. Prijenos prigodnog programa i molitve krunice iz karmelićanske crkve u Somboru

24. 06. 2019., 18:30 h. Prijenos Svete mise iz karmelićanske crkve u Somboru

Ustanovljena Hrvatska Karmelska provincija svetog Oca Josipa O.C.D.S.

Dana 23. 03. 2019. godine na večernjoj svetoj misi svečano je ustanovljena Hrvatska Karmelska provincija svetog Oca Josipa O.C.D.S. Svetu misu je predslavio mnp. o.Srećko Rimac, provincijal OCD u koncelebraciji o. Bernardina Viszmega priora Karmelskog samostana u Somboru, o. Branka Zebića iz Splita, o. Zlatka Žuvele i o. Alena Mažića iz Sombora.

Svetoj misi su bili nazočni članovi OCDS iz Zagreba, Splita, Krka i Sombora. Prva provincijalna priorica OCDS je s. Marijana od Kraljice Karmela priorica Zajednice iz Sombora.

Korizmene duhovne večeri ponedjeljkom, 2019. – 3.

Tema 3. korizmenog ponedjeljka: Isusova propovijed na Gori i Blaženstva. Izlaganje je imao o. Alen Mažić na temu blaženstva koja su u Apostolskoj pobudnici pape Franje glavna i referentna točka.

Često i sami kršćani upadnu u zamku kako je kršćanstvo samo skup pravila, a Crkva je ona koja neprestano svemu govori ne. Kršćanska etika ne započinje sa zakonom, ne započinje sa zapovjedi ovo ne smiješ činiti! Nego baš suprotno od toga, ona započinje sa radošću, srećom! Blaženstvo znači: sreća! Ono što te može učiniti sretnim, to Bog hoće za tebe! I Bog nam želi očitovati upravo takav i taj program. Evo, tu je program za sreću i radost! Radujte se i kličite! Ima li u tome svemu zakona? Da, naravno! Kao što zakoni postoje u svemu! Zakon i pravila nam pomažu da bolje živimo svoju vjeru i stanemo na put blaženstva. Stoga, duhovni život u katoličkoj Crkvi nikad ne započinje sa zakonom nego sa blaženstvima! I to nam je jako važno! Jer kako Isusova propovijed na Gori započinje sa blaženstvima tj. radošću, tako i čitav život Crkve započinje sa radošću!

Korizmene duhovne večeri ponedjeljkom, 2019. – 2.

Tema drugog korizmenog ponedjeljka bila je : Gnosticizam i Pelagijanizam u ključu Apostolske pobudnice pape Franje ” Gaudete et exsultate”. Predavač o. Zlatko Pletikosić iznio je u predavanju dva suptilna neprijatelja svetosti, gnosticizam i pelagijanizam. Ovo su dva lažna oblika svetosti koji mlade danas odvraćaju od poziva na svetost. Papa Franjo u svojoj pobudnici iznosi kako zlo danas ne miruje i iznosi ova dva krivovjerja koja su i danas aktualna, te unose pomutnju i zamagljenost među ljudima. Gnoza ide za prezirom tijela, individualizmom i stavlja čovjeka u središte svega što je u suprotnosti sa katoličkim naukom i životom. Danas je naglasak potraga za vlastitom srećom i zanemarivanje bližnjega tj. obitelji i društva. Gnoza je usredotočena na znanje ali koje nas ne čini svetima. Opasnost je odabrati ono što meni odgovara zanemarivajući objavu i Božju volju. To vodi u bijeg od obitelji, odgovornosti i zatvaranje u sebe sama. Pelagijanizam stavlja naglasak na vlastiti napor i postizanje cilja samo svojom voljom. U međuvremenu se zaboravlja da nije sve do onog koji hoće i trči, nego do Boga koji nam se smilovao! Stoga volja bez poniznosti vodi u provaliju, a volja koja prihvaća Božju milost kao besplatni dar, vodi k dobrim djelima i svetosti života. Put k svetosti je zajedništvo s Bogom i pogled usmjeren na potrebe čovjeka, a tek onda dolazi moj ja.

Korizmene duhovne večeri ponedjeljkom, 2019. – 1.

PRVI KORIZMENI PONEDJELJAK

Duhovne-korizmene večeri u organizaciji Duhovnog centra o. Gerarda.

Karmelićani u Somboru i ove godine organiziraju korizmene duhovne večeri svakog ponedjeljka u 19. 30 sati., u prostorijama Humanitarnog udruženja Nijemaca  “St. Gerhard”.

Središnja tema korizmenih predavanja je: “Poziv na svetost”. Ove će godine predavači kroz korizmene večeri ponedjeljkom obrađivati Apostolsku pobudnicu pape Franje pod imenom “Gaudete et Exsultate”- Radujte se i kličite! Papa nam želi ovom pobudnicom nanovo uputiti poziv na svetost, nastojeći ga ucijepiti u naše vrijeme sa svim njegovim rizicima, izazovima i prilikama.

Prvu korizmenu večer otvorio je karmelićanin o. Zlatko Žuvela sa temom: “Borba, budnost i razlučivanje”.  Kršćanski život je stalna borba, trebamo snagu i hrabrost kako bi se oduprijeli đavolskim napastima i hrabro navijestili radost evanđelja.  Svijet se nalazi na prekretnici u dramatičnom vremenu pod vlašću Zloga. Borba je od početka svijeta i trajati će po Gospodinovoj riječi sve do posljednjeg dana. Papa Franjo nas upozorava kako ne smijemo zamišljati đavla kao mit, predodžbu, simbol, lik ili ideju-ono je zlo biće koje je izopačeno i druge izopačuje. On nas truje otrovom mržnje, tuge, zavisti i poroka. Borba i budnost su imperativ, a Bog nam daje moćna duhovna oružja za hrabru borbu: Vjeru, euharistiju, sakrament ispovijedi, djela ljubavi, misionarski rad, zajedništvo, rast u ljubavi, i mnoga druga. Kako na putu duhovne preobrazbe ne bi pali u iskvareno stanje papa nam govori o razlućivanju duhova. To je dar za koji kao vjernici trebamo moliti, hitna je potreba razlučivanja jer “svijet” danas sve odobrava, nema kriterija i sve se predstavlja kao valjano i dobro. Zato molimo sve kršćane da ne popuste u razgovoru sa Gospodinom koji nas ljubi i u savjesti ispitati što mi Gospodin govori, jer on je Svjetlo koje nas uvijek potiče na dobro.

PRVA PROVINCIJALKA HKP SV. OCA JOSIPA OCDS-a

sestra Marijana od Kraljice Karmela (Karmela Malenic)

U srpnju 2016.godine započelo je osnivanje hrvatske provincije OCDS-a, izrađen je Provincijalni Statut, a u skladu sa Statutom izrađeno je Pravilo i Konstitucije. Prošle 2018. godine u vrijeme svetkovine Gospe Karmelske održala se druga sjednica provincijalnog savjeta OCDS-a u osnutku. Po odobrenju Statuta OCDS HKP sv. Oca Josipa bit će osnovan Provincijalni Savjet kako bi kanonski bila ustanovljena HKP OCDS. Provincijalni Savjet započinje sa svojim radom 19. ožujka 2019. godine.

Prema Statutu, Provincijalna priorica OCDS-a u prve tri godine je s. Marijana od Kraljice Karmela (Karmela Malenić) trenutna priorica somborske zajednice. Sestra Marijana od Kraljice Karmela: rođena je 15.03.1963.g. u Somboru, od oca Andrije i Majke Viktorije rođene Vidaković. Ujak, mamin rođeni brat, Karlo Vidaković,  karmelićanin klerik, umro je i sahranjen u Rimu. Stric, rođeni brat oca, pater Marijan Divić, živi,djeluje i umire u somborskom Karmelu 1982. godine. Marijana je dopisnik časopisa “Otac Gerard – glasilo Vicepostulature za kauzu sluge Božjega”, dopisnik internet stranice www.svjetlo-vjere.com i fb Karmelski Svjetovni red ,urednik oglasne ploče u somborskom Karmelu. Marijana od Kraljice Karmela OCDS udanaJe za Duška Malenića  i majka je četvero djece.

Hod s. Marijane kroz OCDS:

24.04.2005. g. prijava na skupštini OCDS, 30.09.2005. g. primila škapular.

30.09.2006. g. ulazi u novicijat I dobija ime s. Marijana od Kraljice Karmela.

29.09.2007. g. polaže prva obećanja.

2009. g. prvi put birana za tajnicu OCDS  i druga savjetnica

18.09.2010. g. polaže svoja doživotna obećanja.

2012. drugi  izbor za tajnicu  OCDS i savjetnicu OCDS.

03.10.2015. g. polaže doživotne zavjete  i povjerena joj je dužnost priorice  Karmelskog Svjetovnog reda, a na Kapitulu 29.09.2018. godine ponovno je od strane braće i sestara OCDS jednoglasno izabrana za prioricu na mandat od tri godine.

Nošena Duhom  Svetim sestra Marijana ustrajno ide putem vjere, nade i ljubavi te sestrinskom ljubavlju vodi članove OCDS Sombor prema vrhuncima brda Karmel u oazu mira i molitve. Po daru Duha Svetoga nadamo se da će mnogi  vjernici osjetiti poziv da svoj život učine“vječnim darom za Boga“ i pridružiti se našoj zajednici Svjetovnog reda Karmela.“  

„Ko Isusa  slidi , taj je cviće obitelji,  cviće Grada,cviće Države i cilog svemira” riči su našega oca Gerarda.

u molitvi s ljubavlju, 

                      s.Marijana od Kraljice Karmela, pr. OCDS

Blagdan Gospodinova prikazanja (Svijećnica)

Četrdeset dana nakon Božića, 2. veljače, Crkva slavi blagdan Prikazanja Gospodnjeg – Svijećnicu, koja po svom sadržaju pripada božićnom vremenu. Ovaj se blagdan slavio u Jeruzalemu već 386. kao Quadragesima de Epiphania da bi u sljedećem stoljeću bio obogaćen procesijom u kojoj je dominirala antifona Svjetlost na prosvjetljenje naroda. U Carigradu je u VI. stoljeću ovaj blagdan uveden pod imenom Susret (Hypapante), a u Rimu u VII. st. pod nazivom Dan sv. Šimuna. Toga je dana bila i procesija sa svijećama koja je imala izrazito pokorničko obilježje. U sljedećim se stoljećima – osobito u franačkim državama – za taj blagdan sve više širio naziv Očišćenje Blažene Djevice Marije koji je bio prihvaćen i od Tridentskog misala iz 1570. i zadržao se sve do Novog misala iz 1970. Međutim, iako je to prema tridentskom misalu bio Gospin blagdan, misni su tekstovi ipak govorili o prikazanju Gospodnjem u hramu. Novi misal naziva ovaj blagdan Prikazanje Gospodnje (ovo se ime prvi puta pojavljuje u nekim francuskim misalima iz XVII. st.).

Prema evanđeoskom izvještaju (Lk 2,22-40) Josip, Marija i Isus pojavljuju se u hramu da udovolje dva propisa zakona. Prvi nalaže da se žena koja je rodila muško čedo 40 dana ima smatrati nečistom, a 40. je dan trebala u hramu prikazati žrtvu za svoje očišćenje (usp. Lev 12,2-8). Drugi propis nalaže da se svako muško prvorođenče ima otkupiti za 5 hramskih šekela. Bog je, naime, u pashalnoj noći u Egiptu poštedio izraelske prvorođence, tako da oni izravno njemu pripadaju: životinja stoga treba biti žrtvovana, a sin prvorođenac otkupljen. To je trebao učiniti otac djetetu tako da rečenu svotu isplati bilo kojem svećeniku u Izraelu (usp. Izl 13,2-12).

Dakle, da bi se udovoljilo prvom propisu (očišćenje), bilo je dovoljno da samo majka dođe u hram i prinese žrtvu, a da bi se otkupio prvorođenac – Isus – bilo je po sebi dovoljno da Josip bilo gdje u Izraelu isplati rečenih 5 šekela. Zašto su onda Josip i Marija donijeli Isusa u hram 40 dana nakon njegova rođenja? Radi li se tu o Lukinu površnom poznavanju židovskih uredbi, ili se u tome krije neko dublje značenje?

Iako to Lukin tekst izravno ne potvrđuje, teolozi smatraju da Isus u hramu nije bio otkupljen, nego prikazan. Zašto? Prvo: Josip uopće nije bio njegov naravni otac, pa, prema tome, nije ni mogao Isusa otkupiti; drugo: Isus je i trebao biti prikazan kao ono pravo vazmeno janje koje ima biti žrtvovano za spas svijeta. Ovakvom shvaćanju ide u prilog i liturgijska tradicija ovoga blagdana koja u misnim molitvama ne spominje očišćenje Marijino, niti Isusovo otkupljenje, nego njegovo prikazanje. U obnovljenoj liturgiji ovaj blagdan nema više pokorničko obilježje (umjesto ljubičaste uzima se bijela boja) i smatra se Gospodnjim, a ne Gospinim blagdanom, kako se vidi iz samog imena.

Obnovljeni misal predviđa dva načina slavlja ovog blagdana. Prvi je svečaniji i predviđa blagoslov svijeća i ophod od neke manje crkve ili drugog prikladnog mjesta do crkve, a drugi je jednostavniji i predviđa isti blagoslov na vratima crkve i zatim svečani ulaz.

Za oba slučaja predviđeni su isti tekstovi. Nakon uobičajenog pozdrava svećenik uputi vjernicima kratki nagovor bilo vlastitim riječima, bilo prema predlošku koji donosi misal. U nagovoru svećenik povezuje ovaj blagdan s božićnim otajstvom i predstavlja Prikazanje Gospodnje kao blagdan kad je Gospodin pošao u susret svome narodu. Na izbor su stavljene dvije molitve blagoslova svijeća. U prvoj se spominje Krist kao Svjetlost na prosvjetljenje naroda i Crkve koja mu ide u susret sa zapaljenim svijećama, a druga također spominje naš hod prema svjetlosti Božje slave. U ophodu je predviđena antifona koja parafrazira Šimunov himan (Lk 1,29-32), a može se uzeti i koja druga prikladna pjesma. Nakon toga nastavlja se misa sa Slavom i Zbornom molitvom.

Ovaj blagdan proistječe iz božićnog vremena, a upućuje na vazmeno vrijeme povezujući božićno otajstvo s vazmenim: novorođeni Isus, sin Marijin i Sin Božji došao je na svijet da za naše spasenje bude prikazan i žrtvovan kao vazmeno janje. On je ona Svjetlost istinita koja je došla na svijet da prosvijetli svakog čovjeka, Svjetlost na prosvjetljenje naroda.


EXITUS

Programa za muškarce koji žele savladati krizu duhovnosti i muškosti

Novi ciklus programa Exitus započet će 21. siječnja 2019.

U organizaciji Exitus bratstva započinje još jedan ciklus programa Exitus. Program će se odvijati od 21. siječnja do Uskrsa, 21. travnja 2019. godine., u Duhovnom centru o. Gerarda, Samostan Gospe Karmelske i sv. Stjepana kralja u Somboru.

Zašto Exitus?

Nastao kao za naše prilike prilagođena verzija uspješnog programa duhovnosti Exodus 90, program Exitus želi, u okviru djelovanja Exitus bratstva, okupiti i formirati katoličke muškarce koji u svom okruženju, u Crkvi i, najvažnije, u sebi samima osjećaju dubinski utjecaj dviju velikih kriza našeg vremena: krize duha i krize muškosti. Obje smatramo suviše očiglednima da bi bilo potrebno ikakvo dokazivanje problema. Danas u našem društvu praktički ne postoji sfera života koja nije zahvaćena tim dvama krizama – uključujući obitelj i Crkvu.

Što se dogodilo? To nije pitanje kojim se bavi ovaj pokret. Radije pitamo: Što možemo učiniti? Što ti možeš učiniti? Kratko i jasno: dovoljno. Imaš sve što je potrebno da učiniš sebe boljim i tako učiniš svoju obitelj, Crkvu i svijet boljima.

Exitus je posebno učinkovit za:

  • muškarce/mladiće koji razlučuju životni poziv,
  • muškarce/mladiće koji se pripremaju za brak,
  • muškarce/mladiće koji se pripremaju za redovnički ili svećenički život,
  • muškarce u braku,
  • redovnike, svećenike, redovničke i svećeničke kandidate,
  • muškarce/mladiće koji se bore s bilo kojom vrstom ovisnosti ili navezanosti kao korak prema oporavku.
  • muškarce koji zajedno teže za savršenijom slobodom.

Cilj Exitusa je postići slobodu potrebnu za potpuno ostvarenje ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu. Program se temelji na izazovnom devedesetodnevnom razdoblju pročišćenja, umiranja sebi, koje podržava bratstvo istomišljenika za veću unutarnju slobodu i, na kraju, čistu i nesebičnu ljubav. Program se temelji na tri stupa: 1) molitvi, 2) askezi i 3) bratstvu. O njima, kao i o ostalim pojedinostima programa, možeš više saznati ovdje.

Sigurno te zanima što mislimo pod askezom. Ovo su neke od stvari koje možeš očekivati:

  • najmanje sedam sati sna
  • najviše osam sati sna
  • buđenje na prvi alarm
  • pomoć osobama u potrebi
  • djela milosrđa
  • dva sata dnevno bez mobitela
  • jutarnje slaganje posteljine na krevetu
  • pozdravljanje ljudi
  • uslužnost
  • što češće sveta misa
  • svakodnevno: Anđeoski pozdrav (Anđeo Gospodnji)
  • svakodnevno: sat šutnje
  • bonton (džentlmenske/muške manire)
  • svakodnevno čitanje Katekizma Katoličke Crkve
  • hladni/mlaki i kratki tuševi
  • nema alkohola
  • nema deserta ni slatkoga
  • nema jedenja između obroka
  • nema sokova ni slatkih pića
  • nema televizije ni filmova (osim s dopuštenjem bratstva)
  • samo glazba koja uzdiže duh Bogu
  • nema gledanja sportskih događaja (osim s dopuštenjem bratstva)
  • računalo SAMO u svrhu istraživanja, posla ili studija
  • redovita i intenzivna tjelovježba
  • zajednički sveti sat i sastanci
  • nema velike kupovine (osim s dopuštenjem bratstva)

DODATNO

Bratstvo: Beskompromisni tjedni susreti s braćom. Po mogućnosti imajte određenu tjednu zajedničku aktivnost mimo susreta. Na primjer, zajednički ručak jedanput tjedno. Također, razmislite o zajedničkom hodočašću ili drugom putovanju po završetku programa. Raniji sudionici programa svjedoče kako je bratstvo bilo ključ njihova osobnog uspjeha.

Post: Srijeda i petak imaju biti dani ozbiljnijeg posta. Pojedi jedan obrok do sitosti. Uzdržavaj se od mesa (nemrs). Post petkom za sve sudionike mora biti namijenjen za papu Franju, naše biskupe, svećenike, župnika svoje župe, redovnike i redovnice, svećeničke kandidate, redovničke kandidate i kandidatice, te za nova duhovna zvanja u Crkvi i za naše Obitelji. Post srijedom namijenjen je za bratstvo na nakanu vlastitog bratstva.

Nedjelje i blagdani: mogu biti dani opuštenije discipline, no ne i njenog napuštanja. (Spavanje jedan sat duže, šlag u kavi, desert, jedno pivo ili čaša vina, topliji tuš, i sl.)

Imperativ: Euharistija.

Želi se da muškarci postanu svjesni kako smo dužnici svojim pastirima, osobito biskupima – na čelu s Papom – prezbiterima, pa im sva braća kao svojim pastirima i ocima trebaju iskazivati dug sinovskom ljubavlju. Stoga bi sva braća trebala pomagati pastirima sudjelujući u njihovim brigama, koliko je moguće molitvom, pokorom i djelom da bi svi pastiri što plodonosnije ispunjavali svoje dužnosti i lakše mogli svladati teškoće te također sve navale koje ih žele oboriti a time Crkvu i stado raspršiti. Posebno treba cijeniti tu svrhu jer ona može unapređivati svetost svećenika, naših pastira u izvršavanju njihove službe i tako poslužiti posvećenju svih vjernika. Kroz bratstvo se želi osposobiti za posebnu mogućnost naviještanja evanđelja u živome tkivu društva. Kroz bratstvo se želi rasti i u pogledu euharistije da uz pomoć bratstva svaki brat i samo bratstvo oblikuje sebe kroz euharistijski život kako bi i čitav život svakoga brata sve više postajao euharistijski jer je euharistija temelj i vrhunac cjelokupnog kršćanskog života. Želi se također upućivati na vrijednost svake pojedine župe kao organske zajednice Crkve koja ima biti prostor susreta župljana i zajedništva pod vodstvom župnika, iz koje kreću impulsi nove evangelizacije. Želi se promicati pastoral braka i obitelji, osobito aktivnim svjedočenjem uzornog obiteljskog života svakog pojedinog brata Exitus bratstva, stavljajući naglasak na vjersko-moralni i duhovni odgoj djece te odgoj za zajedništvo Crkve i misionarsko poslanje, zbog čega se kroz bratstvo želi više vrednovati očinski i majčinski poziv. Cilj je da sva braća neprestano teže za svetošću nadmećući se u služiteljskoj ljubavi jedni prema drugima, prema nalogu Krista: Budite savršeni kao što je savršen vaš Otac nebeski! (Mt, 5,48). Želi se da muškarci postanu bolji, ali ne bolji od drugih, nego bolji za druge, za svoje obitelji, svoje supruge i djecu, svoje zaručnice, svoje zajednice i za čitavo društvo i Crkvu.

Novi ciklus programa Exitus započet će 21. siječnja 2019.

Prije početka programa održat će se predstavljanje programa, koje će započeti 20. siječnja, u 18 sati nakon svete mise u Samostanu Gospe Karmelske i sv. Stjepana kralja, karmelićanski samostan Sombor.

Prijave su započele na svetkovinu Bogojavljenja 6. siječnja 2019. i vršit će se putem portala E-župe.

Prijaviti se možete na poveznici ovdje, a za sva dodatna pitanja javite se putem elektroničke pošte Exitus bratstva: [email protected] ili na broj mob. +381 61 7169520 i mail adresu: [email protected]

Voditelj programa za Sombor: o. Alen Mažić